Sadržaj:

Razlog rata između Azerbejdžana i Armenije
Razlog rata između Azerbejdžana i Armenije
Anonim

U julu 2020. svijetom se proširila vijest da se ponovo dogodio sukob između Armenije i Azerbejdžana. Neslaganja između ovih zemalja započela su 1987. Ali zašto su nastavili nakon toliko godina?

Ne zauzimamo stranu - naš materijal se temelji na besplatnim izvorima. Podaci su zasnovani na podacima iz Wikipedije. Mi smo protiv rata!

Istorija razvoja događaja

Sukob među državama, koji je počeo 1987. godine, nastao je zbog statusa Nagorno-Karabaha. Krajem 1988. vlade su u sukob uključile gotovo sve stanovnike Armenije i Azerbejdžana. Situacija je prestala da se tiče samo Nagorno-Karabaha i poprimila je međuetničke razmjere.

1991. godine to se pretvorilo u međunacionalni rat koji je trajao 3 godine. Sredinom maja 1994. strane su potpisale sporazum o prekidu vatre. Zahvaljujući tome započeli su mirovni pregovori između zemalja.

Sporazum o prekidu vatre je više puta kršen tokom 2012-2018, a u septembru 2020. sukob se rasplamsao s novom snagom. Krajem mjeseca (27. dan) izbio je rat velikih razmjera između Armenije i Azerbejdžana.

Image
Image

Razlog sukoba

Hiljade ljudi ne mogu shvatiti šta je pravi razlog rata između ovih zemalja. U jednom intervjuu, Ilgar Iskenderov, generalni konzul Azerbejdžanske Republike na Uralu, objasnio je šta je izazvalo sukob oko sporne regije u Transkavkazu:

“Nagorno-Karabah je teritorija koja uključuje ne samo nepriznatu republiku, već i regiju Shusha. Oko njih postoji još sedam okruga: Lachin, Zangelan, Kelbajar, Kubatli, Aghdam, Fizuli i Jabrail. Ovih sedam regija dodatno su okupirane i nemaju nikakve veze s Nagorno-Karabahom. Ako obratite pažnju na kartu Azerbejdžana, možete vidjeti da zajedno zauzimaju 20% cijele teritorije. Uzeli su nam našu zemlju. Nismo dali pristanak i ni u jednom razgovoru nismo spomenuli da je to prihvatljivo”, kaže on.

Image
Image

Zanimljivo! Kada će dolar 2020 koštati 100 rubalja

Na pitanje o raskidu mirovnog sporazuma odgovorio je:

“Nedavno je u jermenskom parlamentu bilo podsticajno objavljeno da je Karabah dio Armenije, a oni nisu htjeli o tome razgovarati. Odmah nakon toga počeli su birati predsjednika prema svom izmišljenom režimu, izazivati neka područja i započeti sukobe, iako ta područja nemaju nikakve veze s problemom Nagorno-Karabaha. U julu 2020. jedna od mirnih regija (Tovuz) Azerbejdžana našla se pod vatrom. Nalazi se 250 kilometara od Nagorno-Karabaha i ni na koji način ne dodiruje sukob. Zbog toga su počele borbe. Mirni, nevini stanovnici su poginuli … I tokom posljednjih bitaka pucali su na dobro poznati mirni grad Naftalan. Osim toga, uništavaju istorijske spomenike azerbejdžanskog porijekla. Svi ovi razlozi utjecali su na činjenicu da smo odlučili raskinuti sporazum o prekidu vatre."

Ilgar Iskenderov je također rekao da se rat neće završiti sve dok Azerbejdžan ne zauzme Nagorno-Karabah.

Koliko je ljudi umrlo

Među žrtvama od 27. septembra u Nagorno-Karabahu su i državljani Armenije i Azerbejdžana. No njihov je broj još uvijek teško utvrditi jer se podaci iz različitih izvora ne podudaraju.

Tokom zaoštravanja sukoba u Armeniji, rečeno je da je oko 202 mrtvih (od 3. oktobra 2020.), a u Azerbejdžanu oko 540 mrtvih. Broj žrtava je zastrašujući, s obzirom na to da je rat trajao samo sedmicu dana.

Image
Image

Vjerovatnoća mira u regiji

Stanovnici obje zemlje su se godinama navikli na napetost. Govore o tome zašto je rat počeo. Do sukoba je došlo na nivou vlade. Civili uopće nisu željeli rat. Da nije dugogodišnjeg sukoba, možda bi bolje živjeli - stanovništvu rat sigurno nije potreban.

Vlade obje zemlje napominju da se u bliskoj budućnosti ne razmatra prestanak neprijateljstava. Armenija ne pristaje odustati od Nagorno-Karabaha, a Azerbejdžan ne namjerava to prepustiti Jermeniji.

Ishodi

Razlog rata između Armenije i Azerbejdžana 2020. bio je i ostao sporna teritorija Nagorno-Karabaha. Stanovnici sa svake strane sukoba s nestrpljenjem očekuju poboljšanja koja se, očigledno, ne očekuju u bliskoj budućnosti.

Sredinom jula 2020. situacija među državama eskalirala je do krajnjih granica i krajem septembra se pretvorila u rat. Sporazum o prekidu vatre konačno je prekršen, a sada se vlada Azerbejdžana čvrsto obavezala da povrati Nagorno-Karabah.

Prema riječima stručnjaka, tokom sedmice rata Armenija je izgubila 202 ljudi, a Azerbejdžan - 540. Također je objavljeno da je na granici pronađeno još 16 ljudi. Građani u kojoj su državi još uvijek nisu utvrđeni.

Preporučuje se: